Teren
Teren je dugačak 23.77m i širok 8.23m u singl, a 10.97m u dubl mečevima. Mreža je raširena preko cele širine terena i deli ga na dva podjednaka dela. Visina mreže je 91.4 cm na centru terena. Teren u zavisnosti od podloge se deli na:
Svaka podloga ima svoje specifičnosti, pa samim tim i neki igrači postaju “specijalisti” za određene podloge.
Čvrsti tereni, koji mogu biti betonski, asfaltni, od veštačke trave ili drveni (u sportskim halama), su poznati po svojoj “brzini”. Loptica prilikom udara u teren ne gubi mnogo na brzini i ne odskače visoko, pa je potrebno manje vremena u razmeni udaraca između igrača.
Od turnira Grend slem serije, dva se igraju na čvrstim podlogama - Otvoreno prvenstvo Australije i Otvoreno prvenstvo SAD.
Rolan Garos (Roland Garros), odnosno Otvoreno prvenstvo Francuske je turnir koje se igra na zemljanoj podlozi - šljaci. Ova vrsta podloge je uobičajena za većinu evropskih turnira, kao i za Južnu Ameriku. Šljaka je poznata kao “spora” podloga. Loptica gubi na brzini prilikom udara u teren i odskače prilično visoko.
Vimbldon (Wimbledon) je turnir koji se igra na travnatoj podlozi i ujedno je i najstariji turnir na svetu. Travnata podloga dodaje lopticama brzinu i nepravilan odskok. Vimbldon je tokom poslednjih godina "usporio" svoje terene. Podloga je prilagođena tako da loptice imaju manju brzinu pri odskoku.
Turniri
Profesionalni tenis razlikuje nekoliko vrsta turnira. U sve tri konkurencije - muškoj, ženskoj i parovima, najznačajniji turniri su Grend slem serije. Ima ih četiri, a održavaju se na tri kontinenta. Prvi u sezoni je Grend slem u Australiji koji se održava početkom sezone, u januaru. Nakon njega dolaze dva u Evropi - Rolan Garos i Vimbldon. Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih država je poslednji Grend slem u sezoni. Prestiž osvajanja titula na ovim turnirima ne ogleda se samo u broju bodova koji igrači dobijaju, pa čak ni u novcu koji osvajaju, koliko u draži podizanja pehara i ostavljanja traga u istoriji tenisa.
Turniri Grend slem serije donose najviše bodova, kao i najviše novca. Sledeći po veličini su turniri Serije ATP 1000 za muškarce, odnosno WTA Premier obavezni za žene. Nakon njih dolaze po bodovima manji ATP 500, odnosno Premier 5.
Smatra se da koreni takvog bodovanja potiču još iz srednjevekovne Francuske. Korišćen je časovnik za prikaz bodova, pa su četvrtine sata uzete za poene. Tako su osvojeni poeni bili vrednovani sa 15, 30, 45 i 60. Međutim, da bi se osiguralo da pobednik ne dobije igru (gem) sa jednim poenom razlike, uveden je pojam "deuce" - izjednačenje. Da bi osvojena igra ostala u planiranih 60 poena, treči poen, odnoso 45 je "skraćen" na 40. Na taj način, igrač koji osvoji sledeći poen dobija 10, pa se sat pomera na 50. Sa još jednim osvojenim poenom, sat završava na planiranih 60. U slučaju da protivnik osvoji poen, uspostavlja se novo izjednačenje (deuce), pa se sat vraća na 40. Broj 60 na satu je označavao kraj, odnosno dobijen gem.
Poreklo reči "deuce" je iz francuskog jezika i označava brojku dva. U slučaju izjednačenja u tenisu, deuce podrzumeva da su potrebna dva poena za osvajanje gema.
Druga teorija takođe vuče korene iz Francuske iz igre "jeu de paume" - igre u kojoj se loptica preko mreže prebacivala dlanom. Igra je bila veoma popularna u periodu pre francuske revolucije sa više od 1000 terena samo u Parizu. U igri su kasnije dlanovi zamenjeni štapovima, da bi kasnije bili uvedeni i reketi. Teren za igru je bio dužine 90 stopa, po 45 sa svake strane. Prilikom osvojenog poena, igrač bi se pomerio napred za 15 stopa. Po novom osvajanju poena još 15 do ukupnih 30. Međutim, osvajanjem trećeg poena bi došao do same mreže, pa se zato pomerao za 10 stopa, do ukupnih 40.
Korišćenje reči "love" za označavanje nule je sporno. Moguće je da vuče koren iz francuske reči "l'oeuf" - jaje, s obzirom da jaje podseća na nulu. Međutim, najviše prihvaćena teorija dolazi od toga da igrači na početku meča, dok je rezultat 0-0, još uvek imaju "ljubavi jedan prema drugom". Naravno, kako meč odmiče, to se menja.
Tenis kao sport traži mnogo odricanja, ali donosi i mnogo lepih stvari. Posvećivanje profesionalnom tenisu iziskuje svakodnevne treninge, pripreme za takmičenja i značajna finansijska sredstva, pa se sa pravom može smatrati da tenis kao profesiju ne može svako da priušti.
Sa druge strane, rekreativno bavljenje tenisom ne zahteva velika odricanja. Dovoljno je da imate dobru volju, uobičajenu sportsku obuću i odeću, reket, loptice i partnera za igru. Teniskih terena u Srbiji ima dovoljno, dobar deo ih je u zatvorenim halama, pa se ovaj vid rekreacije može upražnjavati tokom cele godine. S obzirom da godine života ne predstavljaju prepreku, tenis je popularan kod ljudi u svim životnim dobima.

















