Pauza Plus Specijal - Fizičke aktivnosti
Tenis
1/16

 

Tenis je izuzetno lepa i dinamična igra koja svoje korene ima još iz doba Egipta i Starog Rima. U današnjem obliku je nastao krajem 19. veka u Engleskoj. Danas je veoma rasprostranjen i izuzetno popularan sport. Jedan je od sportova koji se igrao i na prvim Olimpijskim igrama 1896. godine. Nakon dva pojavljivanja kao demonstrativni sport, ukinut je sa OI. Od 1988. godine je ponovo uvršten u Olimpijske igre. 
 
Tenis je sport koji se igra između dva pojedinačna (singl) ili dva para (dubl) igrača. Igra se reketima kojima se udara loptica i prebacuje u protivničko polje preko mreže. Ishod je do samog kraja vrlo neizvestan. Lepota i elegancija ovaj sport svrstavaju u sam vrh popularnih sportova.
 
To je individualni sport kojim se čovek može baviti od rane mladosti, preko zrelih, do poodmaklih godina života.
2/16

 

Teren


Teren je dugačak 23.77m i širok 8.23m u singl, a 10.97m u dubl mečevima. Mreža je raširena preko cele širine terena i deli ga na dva podjednaka dela. Visina mreže je 91.4 cm na centru terena. Teren u zavisnosti od podloge se deli na:

  • čvrste
  • zemljane
  • travnate

 

Svaka podloga ima svoje specifičnosti, pa samim tim i neki igrači postaju “specijalisti” za određene podloge.

 

Čvrsti tereni, koji mogu biti betonski, asfaltni, od veštačke trave ili drveni (u sportskim halama), su poznati po svojoj “brzini”. Loptica prilikom udara u teren ne gubi mnogo na brzini i ne odskače visoko, pa je potrebno manje vremena u razmeni udaraca između igrača. 

3/16

 

Od turnira Grend slem serije, dva se igraju na čvrstim podlogama - Otvoreno prvenstvo Australije i Otvoreno prvenstvo SAD.

 

Rolan Garos (Roland Garros), odnosno Otvoreno prvenstvo Francuske je turnir koje se igra na zemljanoj podlozi - šljaci. Ova vrsta podloge je uobičajena za većinu evropskih turnira, kao i za Južnu Ameriku. Šljaka je poznata kao “spora” podloga. Loptica gubi na brzini prilikom udara u teren i odskače prilično visoko.

 

Vimbldon (Wimbledon) je turnir koji se igra na travnatoj podlozi i ujedno je i najstariji turnir na svetu. Travnata podloga dodaje lopticama brzinu i nepravilan odskok. Vimbldon je tokom poslednjih godina "usporio" svoje terene. Podloga je prilagođena tako da loptice imaju manju brzinu pri odskoku.

 

 

4/16

 

Turniri

 

Profesionalni tenis razlikuje nekoliko vrsta turnira. U sve tri konkurencije - muškoj, ženskoj i parovima, najznačajniji turniri su Grend slem serije. Ima ih četiri, a održavaju se  na tri kontinenta. Prvi u sezoni je Grend slem u Australiji koji se održava početkom sezone, u januaru. Nakon njega dolaze dva u Evropi - Rolan Garos i Vimbldon. Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih država je poslednji Grend slem u sezoni. Prestiž osvajanja titula na ovim turnirima ne ogleda se samo u broju bodova koji igrači dobijaju, pa čak ni u novcu koji osvajaju, koliko u draži podizanja pehara i ostavljanja traga u istoriji tenisa.

 

Turniri Grend slem serije donose najviše bodova, kao i najviše novca. Sledeći po veličini su turniri Serije ATP 1000 za muškarce, odnosno WTA Premier obavezni za žene. Nakon njih dolaze po bodovima manji ATP 500, odnosno Premier 5. 

5/16

 

Bodovanje

Teniski meč se igra u 3 ili 5 setova u zavisnosti od turnira. Turniri Grend Slem (Grand Slam) serije se igraju u 5 setova, odnosno na tri dobijena seta. Pobednik meča je onaj igrač koji osvoji više od polovine setova. Jedan set se sastoji od više gemova. Igrač osvaja set dobijanjem najmanje 6 gemova i to sa dva gema razlike u odnosu na protivnika. U nerešenom slučaju, kada oba igrača imaju po osvojenih 6 gemova, igra se odlučujući taj-brejk, koji omogućava osvajanje seta.

Gem se sastoji od više odigranih poena za vreme serviranja jednog igrača. Nakon svakog odigranog gema, igrači menjaju servis. Igrač osvaja gem dobijanjem 4 poena sa najmanje dva poena razlike u odnosu na protivnika. Obeležavanje poena je krajnje neobično u tenisu - poeni su vrednovani kao 0, 15, 30 i 40.
6/16

 

Smatra se da koreni takvog bodovanja potiču još iz srednjevekovne Francuske. Korišćen je časovnik za prikaz bodova, pa su četvrtine sata uzete za poene. Tako su osvojeni poeni bili vrednovani sa 15, 30, 45 i 60. Međutim, da bi se osiguralo da pobednik ne dobije igru (gem) sa jednim poenom razlike, uveden je pojam "deuce" - izjednačenje. Da bi osvojena igra ostala u planiranih 60 poena, treči poen, odnoso 45 je "skraćen" na 40. Na taj način, igrač koji osvoji sledeći poen dobija 10, pa se sat pomera na 50. Sa još jednim osvojenim poenom, sat završava na planiranih 60. U slučaju da protivnik osvoji poen, uspostavlja se novo izjednačenje (deuce), pa se sat vraća na 40. Broj 60 na satu je označavao kraj, odnosno dobijen gem.

 

Poreklo reči "deuce" je iz francuskog jezika i označava brojku dva. U slučaju izjednačenja u tenisu, deuce podrzumeva da su potrebna dva poena za osvajanje gema.

 

7/16

 

Druga teorija takođe vuče korene iz Francuske iz igre "jeu de paume" - igre u kojoj se loptica preko mreže prebacivala dlanom. Igra je bila veoma popularna u periodu pre francuske revolucije sa više od 1000 terena samo u Parizu. U igri su kasnije dlanovi zamenjeni štapovima, da bi kasnije bili uvedeni i reketi. Teren za igru je bio dužine 90 stopa, po 45 sa svake strane. Prilikom osvojenog poena, igrač bi se pomerio napred za 15 stopa. Po novom osvajanju poena još 15 do ukupnih 30. Međutim, osvajanjem trećeg poena bi došao do same mreže, pa se zato pomerao za 10 stopa, do ukupnih 40.

 

Korišćenje reči "love" za označavanje nule je sporno. Moguće je da vuče koren iz francuske reči "l'oeuf" - jaje, s obzirom da jaje podseća na nulu. Međutim, najviše prihvaćena teorija dolazi od toga da igrači na početku meča, dok je rezultat 0-0, još uvek imaju "ljubavi jedan prema drugom". Naravno, kako meč odmiče, to se menja.

8/16

 

Vimbldon

Vimbldon je najstariji teniski turnir na svetu, a održava se još od 1877. godine. Jedini je od glavnih turnira koji se još uvek igra na travi, kao i kada je osnovan. Kao jedan od turnira Grend slem serije, smatra se izuzetno prestižnim. Održava se u dve nedelje krajem juna i početkom jula, završavajuči finalima u ženskoj i muškoj konkurenciji.
 
Od 2009. godine centralni teren ima pokretni krov pa je na taj način sprečeno odlaganje mečeva usled kiše. Meč koji se najkasnije završio na Vimbldonu “pripada” našem Novaku Đokoviću - 22:58 je vreme završetka meča. Najduže finale je trajalo 4 sata i 48 minuta, a odigrali su ga Rodžer Federer i Rafael Nadal 2008. godine.
 
 
9/16

 
Kuriozitet ovog turnira je obaveza igrača da imaju na sebi odeću bele boje. To je tradicija još od početka igranja tenisa na Vimbldonu. Upravo zbog bele boje odeće koja je obavezna, tenis je poznat i kao "beli sport".
 
Glavni sudija, linijske sudije, dečaci i devojčice koji skupljaju loptice su nosili zelene uniforme do 2005. godine. Počevši od sledeće godine, obučeni su u nove teget uniforme koje je dizajnirao Ralf Loren. Ovim je prvi put u istoriji Vimbldona angažovana strana kompanija za dizajn odeće.
 
Do 2003. godine, igrači su se prilikom ulaska i izlaska sa terena naklanjali članovima kraljevske porodice koja je meč posmatrala iz svoje lože. Te godine, vojvoda od Kenta je prekinuo tu tradiciju i naložio da se naklon radi samo ako meču prisustvuje kraljica lično.
 
10/16

 

Novak Đoković

Novak Đoković rođen je 22. maja 1987. godine. Profesionalnu tenisku karijeru započeo je sa 16 godina, u junu 2003. godine pobedivši na fjučers (futures) turniru u Beogradu i osvojivši svoj prvi ATP poen. Mukotrpan uspon pun odricanja je usledio u godinama koje dolaze. Sledeće dve godine igrao je i osvajao fjučers i čelindžers (challengers) turnire. Tu 2005. godinu završio je na 78. mestu na ATP listi.
 
Već naredne godine osvaja svoju prvu titulu na Otvorenom prvenstvu Holandije. Četvrtfinale na Rolan Garosu i osmina finala na Vimbldonu su ga uvrstile u prvih 40 igrača sveta. Nakon osvajanja još jedne titule u Mecu, godinu završava na 16. mestu ATP liste. Godina 2007. je bila pripremna za velike uspehe. Dolazio je do nekoliko finala, među njima i Grend slema u SAD, a osvojio je Adelejd, Majami i Toronto. Našao se među prvih 10 igrača.
11/16

 

Prvi Glend slem u 2008. godini, Đoković osvaja u velikom stilu, pobedivši u finalu Džo Vilfreda Congu sa 3:1. Titula u Australiji učvrstila ga je na poziciji trećeg reketa sveta i postavila za igrača koga se treba bojati. Na Olimpijskim igrama iste godine osvaja bronzanu medalju. Na kraju godine osvaja i Masters kup, prestižni turnir koji igraju samo osmorica najboljih u toj godini.

U 2009. godini je doživeo nekoliko poraza koji su ga vratili na 4. mesto ATP liste. Godinu je ipak završio kao treći reket sveta. Sledeća godina je protekla bez titula u Masters i Grend slem serijama, ali je Novak uspeo da nekoliko meseci provede i na drugom mestu ATP liste. Reprezentacija Srbije po prvi put osvaja Dejvis kup sa Novakom na čelu.
12/16

 

Tekuća godina donela je Novaku ostvarenje dva velika sna - prvo mesto ATP liste i titulu na Vimbldonu. Godinu je započeo osvajanjem turnira u Australiji i upisivanjem svoje druge Grend slem titule. Slede turniri u Dubajiu, Indian Velsu i Majamiju, koje sve završava kao pobednik. Vraća se u svoj grad - Beograd i uzima još jednu titulu, sada već kao drugi teniser sveta. Turniri u Madridu i Rimu i titule koje uzima su uvertira za predstojeće Grend slemove - Rolan Garos i Vimbldon.
 
Na Rolan Garosu doživljava svoj prvi poraz u 2011. godini, prekinuvši tako niz od 41 uzastopne pobede u sezoni, odnosno 43 ukupno. Osvajanjem Vimbldona, Novak stupa na poziciju broj 1. Titula na Rodžers kupu u Kanadi donosi mu još jedan rekord - 5 osvojenih turnira Masters serije u sezoni. Finale u Sinsinatiju mu donosi novi rekord - 6 odigranih finala Masters serije u jednoj sezoni.
13/16

 

US Open, odnosno Otvoreno prvenstvo u Sjedinjenim državama je poslednji Grend slem turnir koji se igra u sezoni. Polufinalni meč u kome je igrao sa Rodžerom Federerom je sasvim sigurno pokazao mentalni rast Novaka. Nakon 0-2 za Federera , Novak briljantnom igrom dolazi do petog seta, međutim Rodžer uspeva da izbori 5-3 i 40-15 i čak dve meč lopte. Novak pokazuje zašto je broj 1 i dobija peti set i četvrti put zaredom pobeđuje Federera u sezoni.
 
U finalu, Rafael Nadal je pokušao da odbrani titulu, ali sve što je uspeo je da dobije jedan set. Finale je bilo iscrpljujuće za oba tenisera - meč je trajao čak 4 sata i 10 minuta. Osvajanjem US Opena, Đoković učvršćuje poziciju broja 1 i postavlja novi rekord - najviše osvojenog novca u sezoni - više od 10 miliona dolara. Pit Sampras proglasio je Novakovu sezonu za najbolju koju je ikada video u životu.
14/16

 

Rekordi koje je postavio Novak Đoković:
 
  • najmlađi igrač koji je došao do polufinala sva 4 Grend slema - 20 godina i 250 dana starosti
  • 18 nedelja i 6 dana mu je bilo potrebno da se kvalifikuje za završni ATP turnir u 2011. godini
  • najviše titula u sezoni u seriji Masters 1000 - 5 u sezoni 2011.
  • najviše titula u započetim turnirima u seriji Masters 1000 - 5
  • najduži niz pobeda u sezoni u Masters seriji - 31 meč u 2011. godini
  • najviše zarađenog novca u jednoj sezoni - 11.019.803 dolara
  • najmlađi osvajač turnira u Majamiju - 19 godina i 316 dana starosti
15/16

 

Novak Đoković je svojom igrom i uspesima doprineo popularizaciji tenisa u Srbiji. On i njegova porodica su uspeli da otkupe prava za organizovanje ATP turnira u Beogradu. Belgrade Open je tako postao prvi teniski turnir na našim prostorima u organizaciji Asocijacije profesionalnih tenisera (ATP). Održava se od 2009. godine na terenima kompleksa “Milan Gale Muškatirović” na Dorćolu.
 
Tenis je u Srbiji u usponu. Otvaraju se nove škole tenisa, među kojima je i Teniska akademija Novak. Teniski savez istočne Srbije je pokrenuo projekat “Školski tenis”, kako kažu “sa ciljem da se omogući dostupnost takmičenja u tenisu svima onima koji žele da se bave tenisom a nemaju finansijske mogućnosti za to”. U Beogradu trenutno postoji preko 40 teniskih klubova u kojima se može početi sa treninzima “belog sporta”.
16/16

 

Tenis kao sport traži mnogo odricanja, ali donosi i mnogo lepih stvari. Posvećivanje profesionalnom tenisu iziskuje svakodnevne treninge, pripreme za takmičenja i značajna finansijska sredstva, pa se sa pravom može smatrati da tenis kao profesiju ne može svako da priušti.

 

Sa druge strane, rekreativno bavljenje tenisom ne zahteva velika odricanja. Dovoljno je da imate dobru volju, uobičajenu sportsku obuću i odeću, reket, loptice i partnera za igru. Teniskih terena u Srbiji ima dovoljno, dobar deo ih je u zatvorenim halama, pa se ovaj vid rekreacije može upražnjavati tokom cele godine. S obzirom da godine života ne predstavljaju prepreku, tenis je popularan kod ljudi u svim životnim dobima.

Pauza Plus Specijal
Arhiva